1. Izrada logickog modela baze podataka
Teorijska osnova za izradu baze podataka pociva na logickom modelu baze podataka. Kao sto je pravilo pri
modeliranju, i ovaj model predstavlja idealizovanu sliku sistema koji postoji u stvarnosti. Korisnost jednog
modela ovisi o tacnosti kojom on predstavlja realni sistem. Model u nasem slucaju najcesce predstavlja
preduzece te stoga ima izrazeniju dinamicku nego staticku narav. Neophodno je da model slijedi promjene do
kojih dolazi u okviru djelovanja preduzeca i da evoluira zajedno sa preduzecem.
Definicija Logicki model baze podataka predstavlja elemente podataka koristene u preduzecu i njihove
medjusobne relacije.
Najcesce upotrebljavana metoda pri izradi logickog modela baze podataka je tzv. metoda Jedinke-Relacije (1) .
Jedinke u logickom modelu predstavljaju osobe, mijesta, objekte, idejne tvorevine. Svaka jedinka je opisana kroz
skup atributa koji su joj pridruzeni. U primjeru baze podataka u kojoj pohranjujemo podatke o preduzecu, s tacke
gledista sekretarice svaki zaposleni radnik predstavljen je skupom atributa kao sto su njegovo ime i prezime,
odjel u kojemu je rasporedjen. Za rukovodioca odjela isti zaposleni radnik je predstavljen skupom koji se ne
poklapa obavezno sa sekretaricinim. U tu grupu atributa spadaju na primjer radno mijesto koje zaposleni obnasa,
strucna sprema koju zaposleni posjeduje itd. Kao sto vidite iz primjera, rukovodna pravila upravljaju
oblikovanjem logickog modela baze podataka.
Nadalje, jedinke ne postoje kao izolovani subjekti, nego su povezane relacijama. Relacije koristimo u cilju
primjene rukovodnih pravila. Za primjer mozemo navesti pravilo da je jedan i samo jedan zaposleni ujedno i
rukovodilac odjela u kojemu je rasporedjen.
Mozda se pitate, nestrpljivi da pocnete izradu vase baze podataka, koja je svrha izrade ovoga modela ? Prilikom
izrade logickog modela baze podataka zadatak vam je da uzmete u obzir sve podatke koristene u okviru
djelovanja preduzeca i njihove medjusobne relacije. Pri tome se ne obazirete na detalje primjene, kao na primjer
tip podataka koji treba da sadrzi pojedina kolona. Nivo uopstavanja pri izradi logickog modela baze podataka je
visi od nivoa upostavanja fizickog modela baze podataka.
1.1. Teoretske osnove relacijske baze podataka
Nemoguce je govoriti o izradi baza podataka a da se barem nakratko ne osvrnemo na teorijske osnove na kojima
pociva relacijski sistem baza podataka. Ukratko, te osnove su slijedece :
· Svaka jedinka posjeduje skup atributa koji je opisuju. U bazi koji uzimamo za primjer, jedinka nazvana
Klijent opisuje klijente preduzeca.
· Jedna linija u tabli odgovara skupu atributa jedne konkretne jedinke. Konkretna jedinka u primjeru Klijenta
bio bi klijent preduzeca kojeg odredjuju slijedeci atributi : 20001256,Dzevad, Sabljakovic, Avenija Branka
Copica 25, 71000, Sarajevo, 325879.
· Pojedini atributi jednoznacno oznacavaju svaku konkretnu jedinku. Te atribute ili skupove atributa nazivamo
primarnim kljucem (2). Za jedinku koja opisuje klijente preduzeca Klijent_ID je primarni kljuc jer nam
omogucuje da identifikujemo svakog klijenta (ne postoje dva klijenta koji posjeduju identican Klijent_ID).
· Atribut koji sacinjava primarni kljuc mora posjedovati vrijednost (ne moze biti NULL).
· Strani kljuc (3) jedinke je atribut cija vrijednost mora postojati kao vrijednost u primarnom kljucu druge
jedinke.
· Jedinke su medjusobno povezane
· Poredak linija jedinke je nevazan
· Poredak atributa unutar jedinke je nevazan
Teorijska osnova za izradu baze podataka pociva na logickom modelu baze podataka. Kao sto je pravilo pri
modeliranju, i ovaj model predstavlja idealizovanu sliku sistema koji postoji u stvarnosti. Korisnost jednog
modela ovisi o tacnosti kojom on predstavlja realni sistem. Model u nasem slucaju najcesce predstavlja
preduzece te stoga ima izrazeniju dinamicku nego staticku narav. Neophodno je da model slijedi promjene do
kojih dolazi u okviru djelovanja preduzeca i da evoluira zajedno sa preduzecem.
Definicija Logicki model baze podataka predstavlja elemente podataka koristene u preduzecu i njihove
medjusobne relacije.
Najcesce upotrebljavana metoda pri izradi logickog modela baze podataka je tzv. metoda Jedinke-Relacije (1) .
Jedinke u logickom modelu predstavljaju osobe, mijesta, objekte, idejne tvorevine. Svaka jedinka je opisana kroz
skup atributa koji su joj pridruzeni. U primjeru baze podataka u kojoj pohranjujemo podatke o preduzecu, s tacke
gledista sekretarice svaki zaposleni radnik predstavljen je skupom atributa kao sto su njegovo ime i prezime,
odjel u kojemu je rasporedjen. Za rukovodioca odjela isti zaposleni radnik je predstavljen skupom koji se ne
poklapa obavezno sa sekretaricinim. U tu grupu atributa spadaju na primjer radno mijesto koje zaposleni obnasa,
strucna sprema koju zaposleni posjeduje itd. Kao sto vidite iz primjera, rukovodna pravila upravljaju
oblikovanjem logickog modela baze podataka.
Nadalje, jedinke ne postoje kao izolovani subjekti, nego su povezane relacijama. Relacije koristimo u cilju
primjene rukovodnih pravila. Za primjer mozemo navesti pravilo da je jedan i samo jedan zaposleni ujedno i
rukovodilac odjela u kojemu je rasporedjen.
Mozda se pitate, nestrpljivi da pocnete izradu vase baze podataka, koja je svrha izrade ovoga modela ? Prilikom
izrade logickog modela baze podataka zadatak vam je da uzmete u obzir sve podatke koristene u okviru
djelovanja preduzeca i njihove medjusobne relacije. Pri tome se ne obazirete na detalje primjene, kao na primjer
tip podataka koji treba da sadrzi pojedina kolona. Nivo uopstavanja pri izradi logickog modela baze podataka je
visi od nivoa upostavanja fizickog modela baze podataka.
1.1. Teoretske osnove relacijske baze podataka
Nemoguce je govoriti o izradi baza podataka a da se barem nakratko ne osvrnemo na teorijske osnove na kojima
pociva relacijski sistem baza podataka. Ukratko, te osnove su slijedece :
· Svaka jedinka posjeduje skup atributa koji je opisuju. U bazi koji uzimamo za primjer, jedinka nazvana
Klijent opisuje klijente preduzeca.
· Jedna linija u tabli odgovara skupu atributa jedne konkretne jedinke. Konkretna jedinka u primjeru Klijenta
bio bi klijent preduzeca kojeg odredjuju slijedeci atributi : 20001256,Dzevad, Sabljakovic, Avenija Branka
Copica 25, 71000, Sarajevo, 325879.
· Pojedini atributi jednoznacno oznacavaju svaku konkretnu jedinku. Te atribute ili skupove atributa nazivamo
primarnim kljucem (2). Za jedinku koja opisuje klijente preduzeca Klijent_ID je primarni kljuc jer nam
omogucuje da identifikujemo svakog klijenta (ne postoje dva klijenta koji posjeduju identican Klijent_ID).
· Atribut koji sacinjava primarni kljuc mora posjedovati vrijednost (ne moze biti NULL).
· Strani kljuc (3) jedinke je atribut cija vrijednost mora postojati kao vrijednost u primarnom kljucu druge
jedinke.
· Jedinke su medjusobno povezane
· Poredak linija jedinke je nevazan
· Poredak atributa unutar jedinke je nevazan
0 komentari:
Objavi komentar