Po åemu se ova kçiga razlikuje
Linux je oduvek bio omiàen operativni sistem tehniåki orijentisanih korisnika
raåunara. Shodno tome, naiñi ñete na mnoge kçige u kojima piãe da je Linux isti
kao Unix (ãto je istina), zatim kako da instalirate Linux, zaãto je Linux sjajan,
i kako da radite odreoeene stvari u çemu (na primer, kako da pokrenete Web
server). Postoje i mnoge kçige koje detaàno opisuju upotrebu nekih programa
pod Linuxom (na primer, programa GIMP), kao i one koje porede Microsoft Windows
i Linux.
Ova kçiga se razlikuje, jer se u çoj pretpostavàa da vi neñete da instalirate
Linux, da vas ne zanima uloga administratora sistema ni komplikovani zadaci.
Pretpostavàa se da ste veñ instalirali Linux i koristite ga za svakodnevne radne
zadatke (elektronsku poãtu, Web, rad s dokumentima, opãtu poslovnu primenu
raåunara i sliåno), koje ñete izvrãavati u Linuxovom grafiåkom okruæeçu KDE.
(Naravno, kad ovladate grafiåkim okruæeçem, moæda ñete hteti i da nauåite kako
da neke zadatke izvrãavate efikasnije, koriãñeçem komandne linije).
Ovu kçigu åine jedinstvenom i napori velikog broja radnika naãe kompanije,
SSC. Svoj doprinos dali su joj: Phil Hughes, izdavaå; Carlie Fairchild, Rebecca
Cassity, Clarica Grove i James Gray, iz odeàeça za marketing; Richard Vernon,
Jill Franklin, Don Marti, Heather Mead i Joel Megal, iz redakcije; Lydia Kinata,
grafiåki dizajner; Scott Blanchard, administrator Web lokacije i Mike Orr, administrator
sistema.
U izdavaåkoj kuñi SSC, Linux se koristi joã od 1993. godine. Neki od nas
poåeli su da rade u UNIX-u 1980. godine, i s vremenom su napredovali od çegovog
komandnog do grafiåkog okruæeça (GUI). Drugi su bez ikakvog prethodnog
iskustva sa UNIX-om ili Linuxom, nauåili najpre da koriste GUI, a zatim proãirivali
svoja znaça alatkama komandnog okruæeça.
Prema tome, svi mi znamo kako izgleda savladavaçe svakodnevnog rada u
Linuxu, ili prvi susret s radnom povrãinom okruæeça KDE.
Osim pripreme za ãtampu i raåunovodstvenih poslova, sav ostali posao obavàamo
u Linuxu, i to uglavnom pomoñu okruæeça KDE i usluænih programa
ukàuåenih u veñinu distribucija Linuxa. Ovu kçigu smo napisali da bismo i vas
zainteresovali za Linux i KDE.
Za pisaçe ove kçige koristili smo distribucije Debian “Woody” i SuSE, verzija
7.3 i 8.0 (viãe informacija o distribucijama potraæite u poglavàu 1, “Osnove”).
Poãto se Linux, kao i mnogi drugi besplatni programi, stalno razvija, vaãa verzija
programa mogla bi biti drugaåija od verzije opisane u kçizi. Razlike se uglavnom
tiåu pridodatih funkcija, a ne jezgra programa. Shodno tome, ako budete pratili
naãa uputstva, ne bi trebalo da imate problema prilikom koriãñeça aplikacija, åak
i ako se verzije malo razlikuju.
Dobro doãli u Linux i KDE! Sigurni smo da ñete biti zadovoàni çihovom
snagom i pouzdanoãñu, i da ñete ih ubrzo lako koristiti i pri tom se zabavàati.
1
OSNOVE
Linux je otvoren operativni sistem. U ovom poglavàu
ñete saznati ãta to zapravo znaåi i kako se Linux distribuira.
Upoznañete i radno okruæeçe KDE, çegovu vezu
s Linuxom, kao i neke popularne poslovne programe.
Ãta je Linux?
Linux je operativni sistem i, samim tim, najvaæniji program koji raåunar izvrãava.
On upravàa svim drugim programima – dodeàuje im resurse, izvrãava korisniåke
naredbe (unete pomoñu miãa ili tastature), ãaàe izlazne informacije na monitor,
upravàa datotekama i obavàa mnoge druge vaæne zadatke.
Linux se razlikuje od veñine operativnih sistema po tome ãto ga razvijaju programeri
iz celog sveta sveta. Linux je otvoren (a åesto i besplatan) – ne samo zato
ãto ne morate da ga platite (mada moæete, i mnogi to åine), veñ i zbog toga ãto je
çegov izvorni kôd dostupan svima koji æele da ga pogledaju ili meçaju. Ta otvorenost
izvornog koda omoguñava svakome da isproba Linux i pronaoee greãke.
2
Poglavàe 1
Jezgro
(engl.
kernel
) je centralni nervni sistem Linuxa – to je kôd operativnog
sistema koji pokreñe i odræava rad celog raåunara. Iako neki iskusni korisnici
Linuxa rado meçaju kôd jezgra na svojim sistemima, vi to verovatno neñete
raditi. Meoeutim, vaæno je znati da se jezgro Linuxa stalno unapreoeuje.
Poãto veliki broj àudi razvija Linux, sistem neprekidno napreduje, a problemi
se reãavaju veoma efikasno.
Poreklo Linuxa
Linux potiåe od UNIX-a, jednog od najceçenijih i najviãe koriãñenih mreænih
operativnih sistema na svetu u protekle tri decenije. UNIX je razvijen u laboratorijama
Bell kompanije AT&T, s namerom da podræi istovremeni rad viãe korisnika
na viãe raåunara, koji su meoeusobno povezani i dele informacije i resurse.
Na takvom operativnom sistemu, viãe osoba moæe istovremeno da koristi hardver
jednog raåunara za obavàaçe veñeg broja zadataka, ili pak jedan korisnik na jednom
raåunaru moæe da obavàa viãe poslova odjednom. Rezultat svega toga je
moñniji sistem, kao i efikasnije koriãñeçe raåunarskih resursa.
Linux podræava veliki broj procesora, ukàuåujuñi x86, PowerPC, DEC Alpha,
Sun Sparc i ARM. Kakav god hardver da imate, Linux ñe na çemu verovatno
raditi. Linux je napravàen po POSIX (Portable Operating System Interface for
UNIX) standardu, koji definiãe spregu izmeoeu programa i operativnih sistema.
To znaåi da na Linuxu mogu da se koriste skoro svi programi pravàeni za druge
UNIX sisteme.
Performanse Linuxa
Linux je ceçen i zbog svoje stabilnosti – raåunari pod Linuxom åesto rade mesecima,
åak i godinama, bez ijednog pada sistema.
Ovi sistemi su i veoma brzi, jer Linux efikasno upravàa resursima kao ãto su
memorija, procesor ili prostor na disku. Åak i dobar deo Weba radi na starijim
raåunarima pod Linuxom i Web serverom Apache. Uz to, organizacije kao ãto su
NASA, Sandia i Fermilabs izgradile su moñne superraåunare od grozdova Linux
raåunara.
Distribucije Linuxa
Poãto je Linux otvoren, svako moæe da ga nabavi, dopuni softverom i ponudi na
træiãtu (besplatno ili po odgovarajuñoj ceni). Tako nastaju paketi ili distribucije
Linuxa. Pojedini distributeri neznatno meçaju jezgro i dodaju sopstvene alatke
koje pojednostavàuju instaliraçe i upravàaçe Linuxom. Osim nekih maçe znaåajnih
detaàa, veñina distribucija se razlikuje uglavnom po programima.
Treba da znate da se veñina alatki i aplikacija moæe besplatno preuzeti s Interneta,
bez obzira na to koju distribuciju koristite.
Osnove
3
Tekstualna i grafiåka komunikacija sa Linuxom
Jedan od naåina za komunikaciju s Linuxom jeste unos teksta na komandnu liniju
– za one koji su radili u DOS-u, to je sliåno odzivniku C:>. Tekstualno radno
okruæeçe zahteva da korisnik otkuca komande koje operativni sistem razume.
Raåunar prikazuje
odzivnik
(engl.
prompt
), ãto znaåi da je spreman da prihvati
komandu. Mesto za unos komande zove se komandna linija. Ko god je koristio PC
sredinom osamdesetih godina ili ranije, verovatno je veñ radio u nekom tekstualnom
okruæeçu.
Mnogi programi se pokreñu s komandne linije, ãto znaåi da morate da unesete
tekst u
prozor terminala
(engl.
terminal window
) umesto da ih pokreñete miãem.
Ove programe opisujemo tek na kraju kçige (poglavàe 13 govori o komandnom
okruæeçu i usluænim programima, ãto moæete i da preskoåite).
Druga metoda komunikacije s Linuxom jeste
grafiåko korisniåko okruæeçe
(engl.
graphical user interface, GUI
). Ono se åesto naziva radna povrãina i sastoji se
od ikonica, prozora, okvira za dijalog, paleta alatki i panoa. Ovaj naåin rada je
mnogo prijatniji, jer se posao obavàa pomoñu vizuelnih alatki, pa ne treba pamtiti
sintaksu komandi.
Grafiåko okruæeçe KDE jedna je od osnovnih tema ove kçige. Iako ñemo vas
upoznati s komandnom linijom i nekim komandama, okruæeçe KDE ñe najverovatnije
zadovoàiti sve vaãe potrebe.
Ãta je KDE?
KDE
je grafiåko korisniåko okruæeçe. To je softver koji saraoeuje sa operativnim
sistemom, ali nije çegov integralni deo – on, zapravo, omoguñava komunikaciju
sa operativnim sistemom. Moæete ga posmatrati i kao posrednika izmeoeu vas i
Linuxa.
GNOME je joã jedno popularno grafiåko okruæeçe za Linux. Oba okruæeça
stvorili su veliki timovi programera. Zbog toga ona rade odliåno, tako da – koje
god da izaberete – ne moæete pogreãiti. Ovde ñe biti reåi samo o okruæeçu KDE,
jer ga i mi koristimo, a ukàuåeno je u gotovo svaku distribuciju Linuxa.
Ãta se joã obraoeuje u kçizi
Osim okruæeça KDE, ovde ñete nañi i mnoge druge programe koji saraoeuju sa
operativnim sistemom. Okruæeçe KDE sadræi preko stotinu programa za obradu
slika ili teksta, za rad sa elektronskom poãtom, åitaåe Weba i igrice. Opisali smo i
besplatan paket poslovnih programa OpenOffice, kao i program GIMP, sliåan
Photoshopu. Poãto ova dva programa spadaju u vodeñe otvorene aplikacije, svakom
smo posvetili posebno poglavàe
Linux je oduvek bio omiàen operativni sistem tehniåki orijentisanih korisnika
raåunara. Shodno tome, naiñi ñete na mnoge kçige u kojima piãe da je Linux isti
kao Unix (ãto je istina), zatim kako da instalirate Linux, zaãto je Linux sjajan,
i kako da radite odreoeene stvari u çemu (na primer, kako da pokrenete Web
server). Postoje i mnoge kçige koje detaàno opisuju upotrebu nekih programa
pod Linuxom (na primer, programa GIMP), kao i one koje porede Microsoft Windows
i Linux.
Ova kçiga se razlikuje, jer se u çoj pretpostavàa da vi neñete da instalirate
Linux, da vas ne zanima uloga administratora sistema ni komplikovani zadaci.
Pretpostavàa se da ste veñ instalirali Linux i koristite ga za svakodnevne radne
zadatke (elektronsku poãtu, Web, rad s dokumentima, opãtu poslovnu primenu
raåunara i sliåno), koje ñete izvrãavati u Linuxovom grafiåkom okruæeçu KDE.
(Naravno, kad ovladate grafiåkim okruæeçem, moæda ñete hteti i da nauåite kako
da neke zadatke izvrãavate efikasnije, koriãñeçem komandne linije).
Ovu kçigu åine jedinstvenom i napori velikog broja radnika naãe kompanije,
SSC. Svoj doprinos dali su joj: Phil Hughes, izdavaå; Carlie Fairchild, Rebecca
Cassity, Clarica Grove i James Gray, iz odeàeça za marketing; Richard Vernon,
Jill Franklin, Don Marti, Heather Mead i Joel Megal, iz redakcije; Lydia Kinata,
grafiåki dizajner; Scott Blanchard, administrator Web lokacije i Mike Orr, administrator
sistema.
U izdavaåkoj kuñi SSC, Linux se koristi joã od 1993. godine. Neki od nas
poåeli su da rade u UNIX-u 1980. godine, i s vremenom su napredovali od çegovog
komandnog do grafiåkog okruæeça (GUI). Drugi su bez ikakvog prethodnog
iskustva sa UNIX-om ili Linuxom, nauåili najpre da koriste GUI, a zatim proãirivali
svoja znaça alatkama komandnog okruæeça.
Prema tome, svi mi znamo kako izgleda savladavaçe svakodnevnog rada u
Linuxu, ili prvi susret s radnom povrãinom okruæeça KDE.
Osim pripreme za ãtampu i raåunovodstvenih poslova, sav ostali posao obavàamo
u Linuxu, i to uglavnom pomoñu okruæeça KDE i usluænih programa
ukàuåenih u veñinu distribucija Linuxa. Ovu kçigu smo napisali da bismo i vas
zainteresovali za Linux i KDE.
Za pisaçe ove kçige koristili smo distribucije Debian “Woody” i SuSE, verzija
7.3 i 8.0 (viãe informacija o distribucijama potraæite u poglavàu 1, “Osnove”).
Poãto se Linux, kao i mnogi drugi besplatni programi, stalno razvija, vaãa verzija
programa mogla bi biti drugaåija od verzije opisane u kçizi. Razlike se uglavnom
tiåu pridodatih funkcija, a ne jezgra programa. Shodno tome, ako budete pratili
naãa uputstva, ne bi trebalo da imate problema prilikom koriãñeça aplikacija, åak
i ako se verzije malo razlikuju.
Dobro doãli u Linux i KDE! Sigurni smo da ñete biti zadovoàni çihovom
snagom i pouzdanoãñu, i da ñete ih ubrzo lako koristiti i pri tom se zabavàati.
1
OSNOVE
Linux je otvoren operativni sistem. U ovom poglavàu
ñete saznati ãta to zapravo znaåi i kako se Linux distribuira.
Upoznañete i radno okruæeçe KDE, çegovu vezu
s Linuxom, kao i neke popularne poslovne programe.
Ãta je Linux?
Linux je operativni sistem i, samim tim, najvaæniji program koji raåunar izvrãava.
On upravàa svim drugim programima – dodeàuje im resurse, izvrãava korisniåke
naredbe (unete pomoñu miãa ili tastature), ãaàe izlazne informacije na monitor,
upravàa datotekama i obavàa mnoge druge vaæne zadatke.
Linux se razlikuje od veñine operativnih sistema po tome ãto ga razvijaju programeri
iz celog sveta sveta. Linux je otvoren (a åesto i besplatan) – ne samo zato
ãto ne morate da ga platite (mada moæete, i mnogi to åine), veñ i zbog toga ãto je
çegov izvorni kôd dostupan svima koji æele da ga pogledaju ili meçaju. Ta otvorenost
izvornog koda omoguñava svakome da isproba Linux i pronaoee greãke.
2
Poglavàe 1
Jezgro
(engl.
kernel
) je centralni nervni sistem Linuxa – to je kôd operativnog
sistema koji pokreñe i odræava rad celog raåunara. Iako neki iskusni korisnici
Linuxa rado meçaju kôd jezgra na svojim sistemima, vi to verovatno neñete
raditi. Meoeutim, vaæno je znati da se jezgro Linuxa stalno unapreoeuje.
Poãto veliki broj àudi razvija Linux, sistem neprekidno napreduje, a problemi
se reãavaju veoma efikasno.
Poreklo Linuxa
Linux potiåe od UNIX-a, jednog od najceçenijih i najviãe koriãñenih mreænih
operativnih sistema na svetu u protekle tri decenije. UNIX je razvijen u laboratorijama
Bell kompanije AT&T, s namerom da podræi istovremeni rad viãe korisnika
na viãe raåunara, koji su meoeusobno povezani i dele informacije i resurse.
Na takvom operativnom sistemu, viãe osoba moæe istovremeno da koristi hardver
jednog raåunara za obavàaçe veñeg broja zadataka, ili pak jedan korisnik na jednom
raåunaru moæe da obavàa viãe poslova odjednom. Rezultat svega toga je
moñniji sistem, kao i efikasnije koriãñeçe raåunarskih resursa.
Linux podræava veliki broj procesora, ukàuåujuñi x86, PowerPC, DEC Alpha,
Sun Sparc i ARM. Kakav god hardver da imate, Linux ñe na çemu verovatno
raditi. Linux je napravàen po POSIX (Portable Operating System Interface for
UNIX) standardu, koji definiãe spregu izmeoeu programa i operativnih sistema.
To znaåi da na Linuxu mogu da se koriste skoro svi programi pravàeni za druge
UNIX sisteme.
Performanse Linuxa
Linux je ceçen i zbog svoje stabilnosti – raåunari pod Linuxom åesto rade mesecima,
åak i godinama, bez ijednog pada sistema.
Ovi sistemi su i veoma brzi, jer Linux efikasno upravàa resursima kao ãto su
memorija, procesor ili prostor na disku. Åak i dobar deo Weba radi na starijim
raåunarima pod Linuxom i Web serverom Apache. Uz to, organizacije kao ãto su
NASA, Sandia i Fermilabs izgradile su moñne superraåunare od grozdova Linux
raåunara.
Distribucije Linuxa
Poãto je Linux otvoren, svako moæe da ga nabavi, dopuni softverom i ponudi na
træiãtu (besplatno ili po odgovarajuñoj ceni). Tako nastaju paketi ili distribucije
Linuxa. Pojedini distributeri neznatno meçaju jezgro i dodaju sopstvene alatke
koje pojednostavàuju instaliraçe i upravàaçe Linuxom. Osim nekih maçe znaåajnih
detaàa, veñina distribucija se razlikuje uglavnom po programima.
Treba da znate da se veñina alatki i aplikacija moæe besplatno preuzeti s Interneta,
bez obzira na to koju distribuciju koristite.
Osnove
3
Tekstualna i grafiåka komunikacija sa Linuxom
Jedan od naåina za komunikaciju s Linuxom jeste unos teksta na komandnu liniju
– za one koji su radili u DOS-u, to je sliåno odzivniku C:>. Tekstualno radno
okruæeçe zahteva da korisnik otkuca komande koje operativni sistem razume.
Raåunar prikazuje
odzivnik
(engl.
prompt
), ãto znaåi da je spreman da prihvati
komandu. Mesto za unos komande zove se komandna linija. Ko god je koristio PC
sredinom osamdesetih godina ili ranije, verovatno je veñ radio u nekom tekstualnom
okruæeçu.
Mnogi programi se pokreñu s komandne linije, ãto znaåi da morate da unesete
tekst u
prozor terminala
(engl.
terminal window
) umesto da ih pokreñete miãem.
Ove programe opisujemo tek na kraju kçige (poglavàe 13 govori o komandnom
okruæeçu i usluænim programima, ãto moæete i da preskoåite).
Druga metoda komunikacije s Linuxom jeste
grafiåko korisniåko okruæeçe
(engl.
graphical user interface, GUI
). Ono se åesto naziva radna povrãina i sastoji se
od ikonica, prozora, okvira za dijalog, paleta alatki i panoa. Ovaj naåin rada je
mnogo prijatniji, jer se posao obavàa pomoñu vizuelnih alatki, pa ne treba pamtiti
sintaksu komandi.
Grafiåko okruæeçe KDE jedna je od osnovnih tema ove kçige. Iako ñemo vas
upoznati s komandnom linijom i nekim komandama, okruæeçe KDE ñe najverovatnije
zadovoàiti sve vaãe potrebe.
Ãta je KDE?
KDE
je grafiåko korisniåko okruæeçe. To je softver koji saraoeuje sa operativnim
sistemom, ali nije çegov integralni deo – on, zapravo, omoguñava komunikaciju
sa operativnim sistemom. Moæete ga posmatrati i kao posrednika izmeoeu vas i
Linuxa.
GNOME je joã jedno popularno grafiåko okruæeçe za Linux. Oba okruæeça
stvorili su veliki timovi programera. Zbog toga ona rade odliåno, tako da – koje
god da izaberete – ne moæete pogreãiti. Ovde ñe biti reåi samo o okruæeçu KDE,
jer ga i mi koristimo, a ukàuåeno je u gotovo svaku distribuciju Linuxa.
Ãta se joã obraoeuje u kçizi
Osim okruæeça KDE, ovde ñete nañi i mnoge druge programe koji saraoeuju sa
operativnim sistemom. Okruæeçe KDE sadræi preko stotinu programa za obradu
slika ili teksta, za rad sa elektronskom poãtom, åitaåe Weba i igrice. Opisali smo i
besplatan paket poslovnih programa OpenOffice, kao i program GIMP, sliåan
Photoshopu. Poãto ova dva programa spadaju u vodeñe otvorene aplikacije, svakom
smo posvetili posebno poglavàe
0 komentari:
Objavi komentar